Hronika

Lazar Stojanović, 19-godišnji varalica iz Vlasotinca, oktobra 1926. osuđen u Beogradu na osam meseci zatvora

Lazar Stojanović, 19-godišnji varalica iz Vlasotinca, oktobra 1926. osuđen u Beogradu na osam meseci zatvoraFoto: Unsplash

Devetnaestogodišnji Lazar Stojanović iz Vlasotinca prevario je beogradske kafedžije, krojače i advokate lažnim predstavljanjem kao naslednika bogatog imetka, a sud ga je 1926. osudio na osam meseci zatvora.

  • Predstavljao se kao naslednik velikog imetka i obećavao bogatstvo koje nije posedovao.
  • Žrtve je uveravao lažnim sefom u Jadransko-Podunavskoj banci, gde su papiri bili samo stari lozovi i obična hartija.
  • Dugovao je kafedžiji Velisavu Jevremoviću oko 30.000 dinara, a ostao je dužan i stanodavcima i bivšem ministru Pavlu Deniću.
  • Oštetio je vjerovnike za oko 85.000 dinara, a sud ga je osudio na osam meseci zatvora i naknadu štete od 16.000 dinara.

Priča o devetnaestogodišnjem Lazaru Stojanoviću iz Vlasotinca, kog su u Beogradu zvali "Milionar", vraća nas u međuratni period. U oktobru 1926. mladić se našao pred Trećim odeljenjem Varoškog suda u Beogradu zbog niza prevara. O slučaju su pisali Kaldrma i Mondo, a njihov tekst je osnova za ovaj prikaz.

Trik sa sefom u banci

Prema navodima izvora, Stojanović se predstavljao kao naslednik velikog imetka i u prestonici je uspevao da živi na visokoj nozi, iako bez škole. Njegov glavni adut bila je pažljivo izvedena predstava u bankarskom trezoru.

Jedan od opisanih primera je krojač Joško Josifović, čija je radnja bila u Dubrovačkoj ulici broj 7 na Dorćolu. Kada mladić koji se predstavio kao "naslednik od 3 miliona" nije bio uverljiv, odvezao ga je automobilom, tada privilegijom retkih, do Jadransko-Podunavske banke. U trezoru ga je odveo do sefa broj 74, otvorio fioku i pokazao na paketiće uz reči da su to akcije najvećih banaka. Krojač je potom sašio odelo. Kada je policija kasnije pretresla sef, zatekla je samo stare lozove Klasne lutrije i običnu hartiju.

Isti trik primenio je i na kelnera Jašu Bukanovića u kafani "Ruska kruna". Kada je račun prešao 6.000 dinara, Stojanović ga je odveo pred sef i tvrdio da su papiri kuponi Narodne banke vredni 200.000 dinara. Kelner mu je poverovao, jer ga je viđao u društvu bankarskih činovnika.

Dugovi kod stanodavaca i bivšeg ministra

Izvor navodi da je Stojanović "išao redom":

  • Krajem 1924. i početkom 1925. stanovao je i hranio se kod Ranka Mašića u Uzun Mirkovoj 9 i ostao mu dužan oko 6.000 dinara.
  • Početkom 1925. zakupio je lokal u kući bivšeg ministra Pavla Denića u Karadžićevoj ulici broj 11. Predočen je ugovor po kojem su Milorad Neimarović i Ana Ristić javni ortaci, a Stojanović glavni ortak u firmi "Neimarović i Kompanija" sa kapitalom od 100.000 dinara. U lokal su uneti rafovi, dva pisaća stola i kasa, ali do 1. marta nije bilo robe, a ortaka je nestalo. Rafovi i kasa, koju je uzeo od advokata Vagnera, nisu plaćeni. Denić je tužio sudu i tražio 36.250 dinara na ime petomesečne kirije.
  • Najveći dug napravio je kod kafedžije Velisava Jevremovića, kod koga je osam meseci stanovao. Zadužio se oko 30.000 dinara, za gotov novac, večere i ručkove.

Kada mu je Jevremović zapretio da će sve ispričati šefu Javne bezbednosti Gligoriju Popoviću, Stojanović mu je dao menicu na 20.000 dinara. Menica je kao instrument plaćanja pisana obaveza isplate određenog iznosa do određenog roka. Kada je stigla na naplatu, mladić je rekao da nema para. U Beograd je tada stigao njegov otac i isplatio menicu od 28.000 dinara. Pre nego što je plaćanje završeno, Stojanović se zadužio za još 12.000 dinara i pobegao u rodno Vlasotince. Kafedžija je s policijskim agentom otišao po njega, sam platio put 300 dinara i vratio ga u Beograd.

Presuda

Prema izvoru, mladić je u nekoliko meseci, samo prema onome što je utvrđeno, oštetio beogradske kafedžije, trgovce, advokate i ministre za oko 85.000 tadašnjih dinara. Autori procenjuju da bi to danas bilo oko 60.000 evra, što je približno 60 prosečnih plata iz tog doba.

Na suđenju se branio rečima da ga se otac odrekao, ali da veruje da će ipak platiti, kao i da bi namirio tužioce ako odustanu od tužbi. Sud je po dvema tužbama utvrdio da nema krivičnog dela i oslobodio ga, a za ostala četiri dela prevare osudio ga je na ukupno osam meseci zatvora. Olakšavajuća okolnost bilo je maloletstvo, jer se tada punoletnom osobom smatrao tek onaj ko je napunio 21 godinu.

Pored zatvorske kazne, naloženo mu je da plati 5.500 dinara na ime troškova postupka i ukupno 16.000 dinara naknade štete.

Izvor: Kaldrma / Mondo.

Često postavljana pitanja

Ko je bio Lazar Stojanović?

Lazar Stojanović bio je devetnaestogodišnji mladić iz Vlasotinca, poznat u Beogradu kao Milionar, koji je živeo na visokoj nozi zahvaljujući prevarama.

Kako je Stojanović varao svoje žrtve?

Predstavljao se kao naslednik velikog imetka i žrtvama pokazivao pakete sa navodnim akcijama u bankarskom sefu. Kada je policija pretresla sef, pronašla je samo stare lozove Klasne lutrije i običnu hartiju.

Kakva je bila presuda Lazaru Stojanoviću?

Sud ga je po dvema tužbama oslobodio, a za ostala četiri dela prevare osudio na ukupno osam meseci zatvora. Olakšavajuća okolnost bilo je maloletstvo.

Koliko je šteta iznosila i koliko je trebalo da plati?

Procenjeno je da je oštetio žrtve za oko 85.000 tadašnjih dinara. Pored zatvorske kazne, naloženo mu je da plati 5.500 dinara troškova postupka i 16.000 dinara naknade štete.